Uporaba Kolbovega modela učenja v organiziranih oblikah strokovnega izpopolnjevanja učiteljev
Ključne besede:
vseživljenjsko izobraževanje, Kolbov model, organizirane oblike učenja, strokovno izpopolnjevanje, učitelji
Povzetek
Uporaba Kolbovega modela izboljšuje rezultate
profesionalnega dela in izpopolnjevanja, saj model ponuja priložnost za
izmenjavo konkretnih izkušenj, refleksivnega opazovanja, abstraktnega
razmišljanja in aktivnega eksperimentiranja ter omogoča povezavo med teorijo in
prakso. V empiričnem delu prispevka smo analizirali rezultate ankete med
učiteljimi hrvaških osnovnih šol o prisotnosti štirih faz učnega procesa po
Kolbovem modelu v organiziranih oblikah strokovnega izpopolnjevanja.
Raziskava je pokazala nezadovoljstvo učiteljev s strokovnim izpopolnjevanjem v
smislu dejavnosti refleksije o poučevanju, povezovanja teorije s praktičnim delom
in spodbujanja raziskovalnih dejavnosti v učiteljski praksi.
Prenosi
Podatki o prenosih še niso na voljo.
Literatura
Agencija za odgoj i obrazovanje (2014). Strategija stručnog usavršavanja za profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika (2014 – 2020). Retrieved from https://www.azoo.hr/images/pkssuor/Strategija_HR2-Final.pdf (Accessed: 20. 3. 2019).
Bilač S., and Miljković D. (2017). Model refleksivne prakse – učinkovit način stručnoga usavršavanja u području upravljanja razredom, ACTA Iadertina 14(2), 53–72
Bilač, S., and Tavas, D. (2011). (Ne)zadovoljstvo učitelja stručnim usavršavanjem, Metodički obzori: časopis za odgojno obrazovnu teoriju i praksu, Pula, 6(11), 21–35.
Bognar, B. (2011). Stručno usavršavanje učitelja. In: V. Strugar (Ed.), Škola škole: U povodu 80. godišnjice života prof. dr. sc. Valentina Puževskog (pp. 101–104). Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor.
Bueb, B. (2007). Elogio della disciplina. Milano: Rizzoli.
Castoldi, M., Damiano E., and Mariani A. M. (2007). Il mentore. Manuale di tirocinio per insegnanti in formazione. Milano: Franco Angeli.
Cindrić, M., Miljković, D., and Strugar, V. (2010). Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP – D.
D'Alonzo, L. (2004). La gestione della classe. Modelli di ricerca e implicazioni per la pratica. Editore Brescia: La Scuola.
Darling-Hammond, L., Hyler, M. E., and Gardner, M. (2017). Effective Teacher Professional Development. Palo Alto, CA: Learning Policy Institute.
Hmelak, M. (2012). Profesionalni razvoj vzgojiteljev predšolskih otrok (Doktorska disertacija). Maribor: Filozofska fakulteta.
Hmelak, M., and Lepičnik Vodopivec, J. (2013). Pričakovanja vzgojiteljev predšolskih otrok, vezana na njihov profesionalni razvoj. Revija za elementarno izobraževanje, 6(2/3), 63–77.
Javornik Krečić, M., and Konečnik Kotnik, E. (2011). Učitelji geografije v poklicnih biografijah o vplivih na svoj profesionalni razvoj. Revija za elementarno izobraževanje, 4(3), 5–18.
Javornik Krečić, M., Vršnik Perše, T.,and Ivanuš Grmek, M. (2015). Pedagoški delavci v strokovnem in poklicnem izobraževanju kot aktivni oblikovalci in usmerjevalci lastnega poklicnega razvoja. Revija za elementarno izobraževanje, 8(3), 77–94.
Kolb, D. A. (1984). Experiential Learning. Experience as the Source of Learning and Development. New Jersey: Prentice Hall.
Kolb, D. A., and Fry, R. (1975). Towards an applied theory of experiential learning. In: Cooper, C. L. (Ed.), Theories of Group Processes, New York: Wiley.
Laneve, C. (2009). Scrittura e pratica educativa. Trento: Erickson.
Laneve, C. (2010). Predgovor. In Baldassarre, M. Imparare a insegnare. La pratica riflessiva nella professione
docente. Roma: Carocci editore.
Lepičnik-Vodopivec, J. (2018). Motivi in stališča vzgojiteljev predšolskih otrok do nadaljnjega izobraževanja in usposabljanja. In N. Ličen, and M. Mezgec, (Eds.). Sodobne paradigme raziskovanja izobraževanja in učenja odraslih: eseji v počastitev jubileja Ane Krajnc. 1st Ed. (pp. 121–132), Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete.
Meyer, H. (2002). Didaktika, razredne kvake. Rasprava o didaktici, metodici i razvoju škole. Zagreb: Educa.
Mortari, L. (2011). Ricercare e riflettere. La formazione del docente professionista. Roma: Carocci editore.
Mužić, V. (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa.
OECD, (2009). The professional development of teachers. In: Creating Effective Teaching and Learning
Envinronments: First Results from TALIS. Retrieved from https://www.oecd.org/berlin/43541636.pdf (Accessed: 20. 4. 2018).
Petljak Zekić, B., Rukljač, I., and Urek, S. (2013). Planiranje, organiziranje i provedba modularno organiziranog stručnog usavršavanja učitelja razredne nastave grada Zagreba i Zagrebačke županije (zapad). Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje.
Potts, R., and Lamarsh, J. (2005). Upravljanje promjenom do uspjeha. Zagreb: Školska knjiga.
Senge, P. M. (2003). Peta disciplina – principi i praksa učeće organizacije. Zagreb: Mozaik knjiga.
Slunjski, E. (2006). Kompetencije odgojitelja u vrtiću – organizaciji koja uči. Pedagogijska istraživanja, 3(1), 45–58.
Strugar, V. (2012). Znanje, obrazovni standardi, kurikulum. Teorijsko-kritički pristup obrazovnoj politici u Hrvatskoj. Zagreb: Školske novine.
Tatković, N. (2016). Kompetencijski pristup stručnom usavršavanju odgojitelja. In: Kompetencijski pristup kvaliteti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, N. Tatković, M. Radetić-Paić, and I.
Blažević, (Eds.). (pp. 103–139). Pula: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Tatković, N., and Močinić, S. (2012). Učitelj za društvo znanja. Pedagogijske i tehnologijske paradigme bolonjskog procesa, Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Tatković, N., and Močinić, S. (2012). Profesionalne kompetencije budućih učitelja u kontekstu stručno pedagoške prakse. In M. Valentić Zuljan, G. Gojkov, A. Ronjčević, and J. Vogrinec, (Eds.)
Pedagoška praksa i proces razvijanja kompetencija budućih učitelja u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, (pp. 51–78) Vršac: Visoka vaspitačka škola „Mihailo Palov“.
Tatković, N., and Čatić, I., (2010). Curriculum focused on the development of competences in teachers’ initial education. N. Popov, C. Wolhuter, B. Leutwyler, M. Mihova, and J. Ogunleye, (Eds.)
Comparative Education, Teacher Training, Education Policy, School Leadership and Social Inclusion, vol 8, (pp. 174–182). Sofia, Bulgaria: Bureau for Educational Services.
Tischler, D. (2007). Autonomija učitelja i njihov profesionalni razvoj. Pedagogijska istraživanja, 4(2), 293–299.
Vizek Vidović, V. (Ed.). (2005). Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: višestruke perspektive. Zagreb: Institut za društvena istraživanja.
Wenger, E., McDermott, R. A., and Snyder, W. (2002). Cultivating Communities of Practice: A Guide to
Managing Knowledge. Boston: Harvard Business Press.
Bilač S., and Miljković D. (2017). Model refleksivne prakse – učinkovit način stručnoga usavršavanja u području upravljanja razredom, ACTA Iadertina 14(2), 53–72
Bilač, S., and Tavas, D. (2011). (Ne)zadovoljstvo učitelja stručnim usavršavanjem, Metodički obzori: časopis za odgojno obrazovnu teoriju i praksu, Pula, 6(11), 21–35.
Bognar, B. (2011). Stručno usavršavanje učitelja. In: V. Strugar (Ed.), Škola škole: U povodu 80. godišnjice života prof. dr. sc. Valentina Puževskog (pp. 101–104). Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor.
Bueb, B. (2007). Elogio della disciplina. Milano: Rizzoli.
Castoldi, M., Damiano E., and Mariani A. M. (2007). Il mentore. Manuale di tirocinio per insegnanti in formazione. Milano: Franco Angeli.
Cindrić, M., Miljković, D., and Strugar, V. (2010). Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP – D.
D'Alonzo, L. (2004). La gestione della classe. Modelli di ricerca e implicazioni per la pratica. Editore Brescia: La Scuola.
Darling-Hammond, L., Hyler, M. E., and Gardner, M. (2017). Effective Teacher Professional Development. Palo Alto, CA: Learning Policy Institute.
Hmelak, M. (2012). Profesionalni razvoj vzgojiteljev predšolskih otrok (Doktorska disertacija). Maribor: Filozofska fakulteta.
Hmelak, M., and Lepičnik Vodopivec, J. (2013). Pričakovanja vzgojiteljev predšolskih otrok, vezana na njihov profesionalni razvoj. Revija za elementarno izobraževanje, 6(2/3), 63–77.
Javornik Krečić, M., and Konečnik Kotnik, E. (2011). Učitelji geografije v poklicnih biografijah o vplivih na svoj profesionalni razvoj. Revija za elementarno izobraževanje, 4(3), 5–18.
Javornik Krečić, M., Vršnik Perše, T.,and Ivanuš Grmek, M. (2015). Pedagoški delavci v strokovnem in poklicnem izobraževanju kot aktivni oblikovalci in usmerjevalci lastnega poklicnega razvoja. Revija za elementarno izobraževanje, 8(3), 77–94.
Kolb, D. A. (1984). Experiential Learning. Experience as the Source of Learning and Development. New Jersey: Prentice Hall.
Kolb, D. A., and Fry, R. (1975). Towards an applied theory of experiential learning. In: Cooper, C. L. (Ed.), Theories of Group Processes, New York: Wiley.
Laneve, C. (2009). Scrittura e pratica educativa. Trento: Erickson.
Laneve, C. (2010). Predgovor. In Baldassarre, M. Imparare a insegnare. La pratica riflessiva nella professione
docente. Roma: Carocci editore.
Lepičnik-Vodopivec, J. (2018). Motivi in stališča vzgojiteljev predšolskih otrok do nadaljnjega izobraževanja in usposabljanja. In N. Ličen, and M. Mezgec, (Eds.). Sodobne paradigme raziskovanja izobraževanja in učenja odraslih: eseji v počastitev jubileja Ane Krajnc. 1st Ed. (pp. 121–132), Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete.
Meyer, H. (2002). Didaktika, razredne kvake. Rasprava o didaktici, metodici i razvoju škole. Zagreb: Educa.
Mortari, L. (2011). Ricercare e riflettere. La formazione del docente professionista. Roma: Carocci editore.
Mužić, V. (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa.
OECD, (2009). The professional development of teachers. In: Creating Effective Teaching and Learning
Envinronments: First Results from TALIS. Retrieved from https://www.oecd.org/berlin/43541636.pdf (Accessed: 20. 4. 2018).
Petljak Zekić, B., Rukljač, I., and Urek, S. (2013). Planiranje, organiziranje i provedba modularno organiziranog stručnog usavršavanja učitelja razredne nastave grada Zagreba i Zagrebačke županije (zapad). Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje.
Potts, R., and Lamarsh, J. (2005). Upravljanje promjenom do uspjeha. Zagreb: Školska knjiga.
Senge, P. M. (2003). Peta disciplina – principi i praksa učeće organizacije. Zagreb: Mozaik knjiga.
Slunjski, E. (2006). Kompetencije odgojitelja u vrtiću – organizaciji koja uči. Pedagogijska istraživanja, 3(1), 45–58.
Strugar, V. (2012). Znanje, obrazovni standardi, kurikulum. Teorijsko-kritički pristup obrazovnoj politici u Hrvatskoj. Zagreb: Školske novine.
Tatković, N. (2016). Kompetencijski pristup stručnom usavršavanju odgojitelja. In: Kompetencijski pristup kvaliteti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, N. Tatković, M. Radetić-Paić, and I.
Blažević, (Eds.). (pp. 103–139). Pula: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Tatković, N., and Močinić, S. (2012). Učitelj za društvo znanja. Pedagogijske i tehnologijske paradigme bolonjskog procesa, Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Tatković, N., and Močinić, S. (2012). Profesionalne kompetencije budućih učitelja u kontekstu stručno pedagoške prakse. In M. Valentić Zuljan, G. Gojkov, A. Ronjčević, and J. Vogrinec, (Eds.)
Pedagoška praksa i proces razvijanja kompetencija budućih učitelja u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, (pp. 51–78) Vršac: Visoka vaspitačka škola „Mihailo Palov“.
Tatković, N., and Čatić, I., (2010). Curriculum focused on the development of competences in teachers’ initial education. N. Popov, C. Wolhuter, B. Leutwyler, M. Mihova, and J. Ogunleye, (Eds.)
Comparative Education, Teacher Training, Education Policy, School Leadership and Social Inclusion, vol 8, (pp. 174–182). Sofia, Bulgaria: Bureau for Educational Services.
Tischler, D. (2007). Autonomija učitelja i njihov profesionalni razvoj. Pedagogijska istraživanja, 4(2), 293–299.
Vizek Vidović, V. (Ed.). (2005). Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: višestruke perspektive. Zagreb: Institut za društvena istraživanja.
Wenger, E., McDermott, R. A., and Snyder, W. (2002). Cultivating Communities of Practice: A Guide to
Managing Knowledge. Boston: Harvard Business Press.
Objavljeno
2021-12-13
Kako citirati
Močinić S., & Tatković S. (2021). Uporaba Kolbovega modela učenja v organiziranih oblikah strokovnega izpopolnjevanja učiteljev. Revija Za Elementarno izobraževanje, 14(4), 409-433. https://doi.org/10.18690/rei.14.4.409-433.2021
Številka
Rubrike
Znanstveni članki
Copyright (c) 2021 Snježana Močinić, Sanja Tatković
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva 4.0 mednarodno licenco.