Remnants of Serbo-Croatian Lexis in Present-day Croatian

  • Dario Lečić Univerza v Zadru, Oddelek za jezikoslovje
Ključne besede: hrvaščina, srbščina, srbizmi, jezikovni purizem, besedje

Povzetek

OSTANKI SRBOHRVAŠKE LEKSIKE V DANAŠNJI HRVAŠČINI

Članek se ukvarja s procesom jezikovnega purizma in prisotnostjo srbizmov v hrvaščini. Skušamo ugotoviti, ali govorci hrvaškega jezika poznajo in uporabljajo leksikalne elemente, za katere na splošno velja, da so bolj značilni za srbščino. V ta namen smo uporabili dva vira podatkov: korpus hrvaškega jezika in anketni vprašalnik. Rezultati kažejo, da se govorci hrvaškega jezika v veliki meri zavedajo razlik med hrvaščino in srbščino. Večina govorcev sicer pozna pomen leksemov, ki so bili uporabljani v srbohrvaškem obdobju, a jih večinoma ne uporabljajo. Zaključimo lahko, da se proces čiščenja hrvaščine uspešno izvaja (četudi še zdaleč ni dokončan), pri čemer avtor nasprotuje upravičenosti tega postopka.

Prenosi

Podatki o prenosih še niso na voljo.

Biografija avtorja

Dario Lečić, Univerza v Zadru, Oddelek za jezikoslovje

Zadar, Hrvaška. E-pošta: dario.lecic@gmail.com

Literatura

Vladimir ANIĆ, 2004: Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber.
Stjepan BABIĆ, 1993: Najbolja i najgora riječ 1993. godine. Jezik 41/1, 29–31.
Nataša BAŠIĆ, 2005: Jezična politika kao razgradnja hrvatskih jezičnih norma. Jezik 52/1, 7–21.
Inoslav BEŠKER, 2007: Filološke dvoumice. Zagreb: Jesenski i Turk.
Vladimir BRODNJAK, 1993: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Zagreb: Školske novine.
Dalibor BROZOVIĆ, 1978: Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i drugih slavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti. Hrvatska književnost u evropskom kontekstu. Ed. Aleksandar Flaker and Krunoslav Pranjić. Zagreb: Liber 9–83.
– –, 2008: Jesu li Bečki i Novosadski ‘dogovori’ samo beznačajne epizode i činovi unitarističkog nasilja – ili jedine osnovne točke u hrvatskoj novoštokavskoj standardizaciji? Identitet jezika jezikom izrečen. Ed. Anita Peti-Stantić. Zagreb: Srednja Europa. 33–42.
Damir ĆAVAR and Dunja BROZOVIĆ RONČEVIĆ, 2012: Riznica: The Croatian Language Corpus. Prace filologiczne LXIII, 51–66.
Alemko GLUHAK, 2004: Jezik vremena Marije Jurić Zagorke. Grička vještica, knjiga 7: Buntovnik na prijestolju. Marija Jurić Zagorka (Ed. Miroslava Vučić). Zagreb: Školska knjiga. 664–685.
Robert D. GREENBERG, 2004: Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration. New York: Oxford University Press.
Mate KAPOVIĆ, 2011: Language, Ideology and Politics in Croatia. Slavia Centralis IV/2, 45–56.
Snježana KORDIĆ, 2010: Jezik i nacionalizam. Zagreb: Durieux.
Barbara OCZKOWA, 2010: Hrvati i njihov jezik. Zagreb: Školska knjiga.
Anita PETI-STANTIĆ (ed.), 2008: Identitet jezika jezikom izrečen. Zagreb: Srednja Europa.
Ivo PRANJKOVIĆ, 2008: Sučeljavanja: polemički dueli oko hrvatskoga jezika i pravopisa. Zagreb: Disput.
Josip SILIĆ, 2008: Neetnički i etnički identitet. Identitet jezika jezikom izrečen. Ed. Anita Peti-Stantić. Zagreb: Srednja Europa. 57–62.
Marko TADIĆ, 1998: Raspon, opseg i sastav korpusa suvremenoga hrvatskoga jezika. Filologija 30–31, 337–347.
Stjepko TEŽAK, 1999: Hrvatski naš (ne)zaboravljeni. Zagreb: Tipex.
Objavljeno
2020-10-26
Kako citirati
Lečić D. (2020). Remnants of Serbo-Croatian Lexis in Present-day Croatian. Slavia Centralis, 7(2), 49–66. https://doi.org/10.18690/scn.7.2.49–66.2014
Rubrike
Articles