Interaction between Children with Developmental Disabilities and Artwork

Marija Brajčić; Esmeralda Sunko

doi:10.18690/rei.13.3.261-288.2020

Marija Brajčić Univerza v Splitu, Filozofska fakulteta
Esmeralda Sunko Univerza v Splitu, Filozofska fakulteta

DOI: https://doi.org/10.18690/rei.13.3.261-288.2020

Ključne besede: Joan Miró, metoda estetskega transferja, študenti s posebnimi potrebami

Povzetek

Interakcija med študenti z razvojnimi motnjami in umetninami. Študija je bila izvedena med študenti z motnjami v razvoju na treh ustanovah v Splitu na Hrvaškem. V raziskavi je sodelovalo 32 študentov, starih od 17 do 21 let. Izvedena je bila kvalitativna raziskava, ki je uporabila metodo estetskega transfera z namenom spodbuditi študente k reagiranju in prepoznavanju razlik med njihovimi reakcijami. Študenti so komunicirali s umetninami sodobnega slikarja Joana Miroa. Raziskava je pokazala, da opazovanje umetnin preko dela vizualnih umetnosti v ustanovah, ki vključujejo študente z motnjami v razvoju, izpolnjuje svoj namen, saj so se na strukturiran način opazovanja umetniških del študenti samoaktivirali pri ocenjevanju lastnih kompetenc in kompetenc v likovnem izražanju vizualnih umetnosti.

Prenosi

Podatki o prenosih še niso na voljo.

Biografije avtorja

Marija Brajčić, Univerza v Splitu, Filozofska fakulteta

Dokotrica znanosti, docentka, Univerza v Splitu, Filozofska fakulteta, Poljička cesta 35, 21000 Split, Croatia, e-pošta: mbrajcic@ffst.hr.

Esmeralda Sunko, Univerza v Splitu, Filozofska fakulteta

Dokotrica znanosti, docentka, Univerza v Splitu, Filozofska fakulteta, Poljička cesta 35, 21000 Split, Croatia. E-pošta: esunko@ffst.

Literatura

Američka psihijatrijska udruga (2014). Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje, peto izdanje (DSM-5). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Ayers, J. A. (2002). Dijete i senzorna integracija. Jastrebarsko: Naklda Slap.

Bax, M. (1964). Terminology and classification of cerebral palsy, Development Medicine and Child Health, 18(9), pp. 393–398.

Bax, M. (2005). Definition and Classification of Cerebral Palsy. Developmental medicine and Child Neurology, 47(8), pp. 508–510. Retrieved from https://www.cambridge.org/core/journals/developmental (Accessed: 15th April 2019).

Biel, L., Peske, N. (2007). Senzorna integracija iz dana u dan. Zagreb: Ostvarenje.

Brajčić, M. & Kuščević, D. (2016). Dijete i likovna umjetnost – doživljaj likovnog djela. Split, Filozofski fakultet u Splitu.

Burić, K., Nikolić, B. & Prstačić, M. (2013). Analiza povezanosti glazbenih improvizacija i likovnog izražavanja u djeteta, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 49(1), pp. 1–11.

Bystrova, T., Tokarskava L., & Vuković, D. (2017). Visual perception specifics of children with ASD as determinant for educational environment outline times, International Journal of Cognitive Research in Science Engineering and Education, 5(1), 75–84.

Donadini, M. (1991). Problemi otkrivanja, dijagnostike i zaštite djece ometene u psihofizičkom razvoju. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Duh, M., & Zupančič, T. (2009). The Communicative Possibilities of Contemporary Art within the Frame of Art Education, Informatologia 42(3), pp. 180–185.

Duh, M., & Zupančić, T. (2012). Metoda estetskog transfera - Opis specifične likovno – didaktičke metode. Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 13(1), pp. 42–75.

Grant, R., & Nozyce, M. (2013). Proposed Changes to the American Psychiatric Association Diagnostic Criteria for Autism Spectrum Disorder: Implications for Young Children and Their Families. Matern Child Health J, 17(4), pp. 586–592.

Halmi, A. (2002). Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Ibralić, F., & Smajić, M. (2007). Osobe s intelektualnim teškoćama-kontekstualni pristup. Tuzla: Univerzitet u Tuzli: Edukacijsko rehabilitacijski fakultet.

Jovanović, P. (2019). Kreativnost u kulturnohistorijskoj psihologiji: implikacije za razvoj kreativnosti u školskom okruženju. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja 51(1), pp. 94–127. Retrieved from https://doi.org/10.2298/ZIPI1901094J (Accessed: 21th April 2019).

Katušić, A. (2012). Cerebralna paraliza: redefiniranje i reklasifikacija. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 48(1), pp. 117–126.

Miholić, D, Prstačić, M. & Nikolić, B. (2013). Art i ekspresivne terapije, sofrologija u analizi mehanizama suočavanja u djeteta s malignim oboljenjem: Hrvatska revija za edukacijsko rehabilitacijska istraživanja 49 (Supplement), pp. 73–84.

Narodne novine (2015). Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. NN 24/2015), art 3.

Narodne novine (2018). Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. NN: 68/18, art 6.

Osborne, J. (2003). Art and the Child with Autism: therapy or education? Early Child Development and Care, 2003, 173(4), pp. 411–423.

Prstačić, M., Nikolić, B., Fekete, R. & Bezić, I. (1990). Selektivne stimulacije i crtež ljudske figure u djece s cerebralnom paralizom. Defektologija, 26(1), pp. 9–18.

Ribič, K. (1991). Psihofizičke razvojne teškoće. Zadar: ITP, Zadar.

Radovančević, Lj. (1999). Likovno stvaralaštvo, psihodijagnostika i art terapija. In M. Prstačić (ed.), Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala: radovi s međunarodnog simpozija Hvar, Hrvatska.

Sekušak-Galešev, S. (2002). Bio-psiho-socijalne karakteristike adolescenata s mentalnom retardacijom, Priručnik seminara Značajke adolescenata s mentalnom retardacijom u procesu odrastanja i sazrijevanja. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i Udruga za promicanje inkluzije.

Sunko, E. (2018). Pravni okvir odgoja i obrazovanja djece s t eškoćama u r azvoju. I n S . T omaš, I . Blažević, & I. Restović (eds.). Zbornik radova Od znanosti do učionice, Split: Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, pp. 7–26.

Uhlig, B. (2005). Kunstrezeption in der Grundschule. Zu einer grundschulspecifischen Rezeptiomsmethodik. München, Koaped.