Digitalni mediji in varnost osnovnošolskih učencev na internetu med pandemijo covid-19
Povzetek
Digitalni mediji imajo v zadnjem obdobju pomembno vlogo v našem vsakdanjem življenju, to še posebej velja za šoloobvezne otroke. S pandemijo COVID-19 in s prehodom na učenje na daljavo se je izpostavljenost učencev svetovnemu spletu in z njim povezanim pastem še povečala. Članek obravnava vpliv preventivnih programov varne rabe interneta na medijsko pismenost osnovnošolskih otrok. V empirični raziskavi, v kateri je sodelovalo 267 otrok, smo analizirali medijsko pismenost tako z vidika rabe digitalnih medijev kot z vidika varne rabe interneta. Ugotavljali smo tudi razlike med udeleženci glede na spol in starost.
Prenosi
Literatura
Bratina, T. (2012a). Multimedijska učna gradiva in izbira strategij reševanja problemov pedagoškega raziskovanja. Doktorska disertacija. Maribor: Univerza v Mariboru, Pedagoška fakulteta.
Brumen, M., Krušič, H., and Zupančič, T. (2017). Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije pri poučevanju in učenju angleščine v otroštvu. Revija za elementarno izobraževanje, 10(4), 427–443.
Bulić, M. and Blažević, I. (2020). The impact of online learning on student motivation in science and biology classes. Revija za elementarno izobraževanje, 13(1), 73–87.
Ciboci, L. (2018). Medijska pismenost učenika osmih razreda u Zagrebu. Medijske studije, 9(17), 23–46.
Ciboci, L., Kanižaj, I., Labaš, D. and Osmančević, L. (2018). Obitelj i izazovi novih medija: Priručnik s radnim listićima za roditelje, nastavnike i stručne suradnike. Zagreb: Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu. Retrieved from http://www.djecamedija.org/wp-content/uploads/2018/0–4/prirucnik-obitelj-i-izazovi165x240mm-v3-web.pdf
Ciboci, L., Ćosić Pregrad, I., Kanižaj, I., Potočnik, D. and Vinković, D. (2020). Nacionalno istraživanje o sigurnosti djece na internetu - HR Kids Online. Zagreb: Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu. Pridobljeno s http://hrkids.online/prez/EUKidsOnlineHRfinal.pdf
Diklić, J., Nakić, M. and Šošić, D. (2019). Edukativna uloga društvenih mreža u medijskom odgoju djeteta. Communication Management Review, 4(1), 178–195.
Džambo, I. and Zuko, K. (2019). Učestalost korištenja interneta u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj dobi. Educa: časopis za obrazovanje, nauku i kulturu, XII (12), 27-34.
Dropulić, A., and Batarelo Kokić, I. (2021). The perception of parental mediation of digital technology use and its relation to mobile phone use experiences among elementary school students. In Gómez Chova, L., López Martínez, A., Candel Torres, I. (eds.). EDULEARN21 Proceedings, (pp. 11426-11432). Palma: IATED. https://doi.org10.21125/edulearn.2021.2380
Grbavac, J. and Grbavac, V. (2014). Pojava društvenih mreža kao globalnog komunikacijskog fenomena. Media, culture and public relations, 5(2), 206–219.
Ilišin, V., Marinović Bobinac, A. and Radin, F. (2001). Djeca i mediji: uloga medija u svakodnevnom životu djece. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
Internet World Stats (2020). Pridobljeno s https://www.internetworldstats.com/stats.htm
Jurčić, D. (2017). Teorijske postavke o medijima – definicije, funkcije i utjecaj. Mostariensia, 21(1), 127–136.
Kunić, I., Vučković Matić, M. and Sindik, J. (2017). Korištenje društvenih mreža kod učenika osnovne škole. The use of social networks among elementary school population. Sestrinski glasnik, 22(2), 152–158.
Kušić, S. (2010). Online društvene mreže i društveno umrežavanje kod učenika osnovne škole: navike Facebook generacije. Život i škola, LVI(24), 103–125.
Kuterovac Jagodić, G., Štulhofer, A. and Lebedina Manzoni, M. (2016). Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija. Zagreb: Agencija za elektroničke medije. Retrieved from https://ww-w.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2016/09/medijska-pismenost-preporuke-dokument.pdf
Labaš, D. and Marinčić, P. (2018). Mediji kao sredstvo zabave u očima djece. MediAnali, 12(15), 1–32.
Matijević, M. and Topolovčan, T. (2017). Multimedijska didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
AEM (2020). Medijska pismenost. Zagreb: Agencija za elektroničke medije; UNICEF Hrvatska. Retrieved from https://www.medijskapismenost.hr/pojmovnik/
Muratbegović, E. and Vujović, S. (2016). Ponašanje i navike djece na internetu: stavovi djece, roditelja i nastavnika informatike. Sarajevo: Save the Children in North West Balkans. Retrieved from https://nwb.sa-vethechildren.net/sites/nwb.savethechildren.net/files/library/Izvjestaj-ponasanje-djece-na-internetu.pdf
Ofcom (2016). Children and Parents: media use and attitudes report. Pridobljeno s https://www.o-fcom.org.uk/__data/assets/pdf_file/0034/93976/Children-Parents-Media-Use-Attitudes-Report-2016.pdf
Ofcom (2020). Children and Parents: Media use and attitudes report 2019. Retrieved from https://www.-ofcom.org.uk/__data/assets/pdf_file/0023/190616/children-media-use-attitudes-2019-report.pdf
Programi (2020). Retrieved from http://www.programi.uredzadroge.hr/
Thoman, E. and Jolls, T. (2005). Media Literacy Education: Lessons from the Center for Media Literacy. Yearbook of the National Society for the Study of Education, 104 (1), 180-205.
Tomljenović, R. (2018). Regulatory Authorities for Electronic Media and Media Literacy - Comparative analysis of the best European practices. Strasbourg: Council of Europe. Retrieved from https://rm.coe.int/re-gulatory-authorities-for-electronic-media/1680903a2a
Vanwynsberghe, H. (2014). How Users Balance Opportunity and Risk: A conceptual exploration of social media literacy and measurement. Ghent: Ghent University. Faculty of Political and Social Sciences. Retrieved from https://biblio.ugent.be/publication/5780342/file/5780347.pdf
Copyright (c) 2022 Ines Blažević, Nikolina Klein
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva 4.0 mednarodno licenco.