Ekonomsko-geografska analiza diferenciranega razvoja hrvaškega obalnega prostora
Povzetek
Glavna značilnost sedanjega razvojnega procesa na obalnem območju Republike Hrvaške je njegova neenakomernost. Medtem ko so prejšnje študije o razlikah v regionalnem razvoju večinoma obravnavale neenakosti glede na obalo/celino/ otoke, ta študija analizira diferenciran gospodarski razvoj vzdolž hrvaške obale, brez upoštevanja otokov. Osnovne analitične prostorske enote so mesta in občine, ki jih je mogoče razvrstiti v sedem glavnih obalnih prostorskih enot (podregij): Istra, Reka, Podvelebit, Zadar, Šibenik, Split in dubrovniško-neretvansko obalno območje. Da bi ocenili stopnjo razvitosti in ugotovili razlike v gospodarskih dejavnostih obalne prostorske regije, smo upoštevali več gospodarskih kazalnikov. Rezultati so potrdili, da sta istrska in reška obalna podregija najbolj uspešna dela hrvaške obale. Gospodarska usmerjenost mest in občin na obali je bila določena z indeksom specializacije.
Prenosi
Literatura
Bajo, A., Bronić, M. 2007: Procjene učinkovitosti modela fiskalnog izravnanja u Hrvatskoj. Financijska teorija i praksa 31(1): 1-24. https://hrcak.srce.hr/12239
Blair, J.P., Caroll, M.C. 2009: Local Economic development: Analysis, Practices and Globalization. Sage Publications. Los Angeles. https://doi.org/10.4135/9781452275109
Blakely, E., Leigh, N.G. 2009: Planning Local Economic Development: Theory and Practice. Sage Publications. Los Angeles.
Blažević, I., Pepeonik, Z. 1996: Turistička geografija. Školska knjiga. Zagreb.
Braičić, Z., Stiperski Z., Njegač, D. 2009: Utjecaj gospodarske tranzicije i rata na promjene u prostornoj slici zaposlenosti Sisačke regije. Hrvatski geografski glasnik 71 (1): 103-125. https://doi.org/10.21861/hgg.2009.71.01.06
Croatian Employment Service 2012: Unemployed persons by municipality and town of residence, by educational attainment and gender as of December 31, 2012. Accessed 10th July 2012 (http://www.hzz.hr/docslike/statistike/tablica%2036.xls).
Croatian Bureau of Statistics 2012a: Employment and Wages, 2011, Statistical Reports 1476. Accessed 17th June 2014 (http://www.dzs.hr).
Croatian Bureau of Statistics 2012b: Foreign Trade in Goods of the Republic of Croatia by counties, towns and municipalities, 2011, First Release. Accessed 17th June 2014 (http://www.dzs.hr).
Croatian Bureau of Statistics 2013: Census of Population, Households and Dwellings 2011: Population by Age and Sex, by Settlements. Accessed 17th June 2014 (http://www.dzs.hr).
Curić, Z. 1993: Prometnogeografsko značenje luke Ploče. Geografski glasnik 55: 191-202. https://hrcak.srce.hr/63775
Dunning, J.H. 2007: Regions, Globalization and Knowledge-based economy. Oxford University press, Press Inc. New York. https://doi.org/10.1093/0199250014.001.0001
Edwards, E.M. 2007: Regional and urban economics and Economic development: Theory and Methods. Auerbach Publications. New York. https://doi.org/10.4324/9781315088969
Ersoy, A., Taylor, M. 2012: Understanding dynamics of local and regional economic development in emerging economies. Economic Research 25 (4):1079-1088. https://doi.org/10.1080/1331677X.2012.11517549
Feletar, D., Malić, A., Stiperski, Z. 1994: Geographic aspects of industry-tourism relation (towns of Umag and Buje as research model). Acta Geographica Croatica 29:99-110.
Feletar, D., Glamuzina, M. 2002: Prostorna distribucija zaposlenosti i nezaposlenosti kao pokazatelj diferenciranosti na prostoru Hrvatske. Podravina 1 (2):5-42.
Feletar, D., Stiperski, Z. 1992: Značenje i prostorni razmještaj industrije Hrvatske. Geografski horizont 38 (2):85-95.
Fredotović, M. 1992: Integralno planiranje i upravljanje razvojem – prirodni resursi i razvoj Mediterana (pregled). Radovi, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Splitu 2 (6):251-264.
Kalogjera, D. 1994: Jadran najvrijedniji prirodni resurs Hrvatske, in: Winkler Zlatko (Ed.). Međunarodni okrugli stol Priobalje i podmorje Jadrana: realna šansa za hrvatski turizam. Rijeka: Znanstveni savjet za pomorstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 59-64.
Karlić Mujo, H. 2010: Suvremeni demografski i razvojni izazovi općine Dubrovačko primorje, Hrvatska. Geoadria 15 (1):109-143. https://doi.org/10.15291/geoadria.547
Klempić, S. 2004: Split as In-migration Centre. Hrvatski geografski glasnik 66 (1):5-28. https://doi.org/10.21861/HGG.2004.66.01.01
Klempić Bogadi, S., Podgorelec, S. 2009: Sociodemografske značajke i procesi u hrvatskim obalnim gradovima. Geoadria 14 (2):221-247. https://doi.org/10.15291/geoadria.552
Kulke, E. 2004: Wirtschaftsgeographie. Schöningh. Paderborn – München – Wien – Zürich.
Marić, J. 2009: Prostorno planiranje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Geoadria 14 (1):87-140. https://doi.org/10.15291/geoadria.559
Ministry of Finance 2013: The realization of the budgets of local and regional governments for the period 2010th to 2012th. Accessed 17th December 2014 (http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun-arhiva).
Mirić, O. 2009: The Regional Policy of the European Union as an Engine of Economic Development. Evropski pokret u Srbiji. Beograd.
Nejašmić, I., Njegač, D. 2001: Spatial (Regional) Differences of Demographic Development in the Republic of Croatia, in: Froelich, Z., Maleković, S. and Polić, M. (Eds.). European Regional Development Issues in the New Millennium and Their Impact on Economic Policy. 41st Congress of the European Regional Science Association. Zagreb, 67-72.
Pejnović, D. 2004: Depopulacija županija i disparitet u regionalnom razvoju Hrvatske. Društvena istraživanja 13 (4-5):701–726. https://hrcak.srce.hr/16234
Peračković, K. 2011: Hrvatska u postindustrijsko doba – promjene u strukturi radno aktivnoga stanovništva po sektorima djelatnosti i spolu. Društvena istraživanja 20 (1):89-110. https://doi.org/10.5559/di.20.1.05
Petrić, I. 1992: Industrija mediteranskog područja. Radovi, Sveučilište u Splitu 2 (6):63-89.
Pike Rodrigez-Pose, A., Tomaney, J. 2006: Local and regional Development. Routlidge. London-New York. https://doi.org/10.4324/9781315767673
Sić, M. 2003: Regional Disparities in Croatia. Hrvatski geografski glasnik 65 (2):5-28. https://doi.org/10.21861/HGG.2003.65.02.01
Stimson, R.J., Stough, R.R., Roberts, B.H. 2006: Regional Economic Development: Analysis and Planning Strategy. Springer. Berlin – Heidelberg – New York. https://doi.org/10.1007/3-540-34829-8
Šimičić, V. 1994: Priobalje i podmorje Jadrana u razvojnoj strategiji hrvatskog turizma, in: Winkler Zlatko (Ed.). Međunarodni okrugli stol Priobalje i podmorje Jadrana: realna šansa za hrvatski turizam. Rijeka: Znanstveni savjet za pomorstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 35-39.
Šimunović, I. 2007a: Regionalizacija – hrvatska lutanja, in: Horvat Vedran (Ed.). Forumi o regionalizaciji i održivom življenju: zbornik radova i izbor iz diskusije. Zagreb: Fondacija Heinrich Boell, 166-175.
Šimunović, I. 2007b: Između funkcionalne i političke regionalizacije, in: Horvat Vedran (Ed.). Forumi o regionalizaciji i održivom življenju: Zbornik radova i izbor iz diskusije. Zagreb: Fondacija Heinrich Boell, 23-33.
Šimunović, I., Fredotović, M., Golem, S., Kordić, L. 2011: Gradovi i regije hrvatskog priobalja. Školska knjiga. Zagreb.
Teodorović, I. 2000: Industrijska politika u nemirnim uvjetima. Ekonomski pregled 51 (1-2):37-54. https://hrcak.srce.hr/60393
Trumbić, I. 2004: Gospodarenje obalnim prostorom: sredozemna iskustva i mogućnosti njihove primjene u Hrvatskoj. Čovjek i prostor 51:18-23.
Vojnović, N. 2002: Model geografskog istraživanja odnosa turizma i industrije na primjeru Pule. Geoadria 7 (1):109-125. https://doi.org/10.15291/geoadria.84
Vresk, M. 1996: Funkcionalna struktura i funkcionalna klasifikacija gradova Hrvatske. Geografski glasnik 58:51-67. https://hrcak.srce.hr/63912
Živić, D., Pokos, N. 2005: Odabrani sociodemografski indikatori razvijenosti Hrvatske i županija. Revija za sociologiju 36 (3–4):207–224. https://hrcak.srce.hr/4485
Copyright (c) 2015 Zdenko Braičić, Jelena Lončar
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva 4.0 mednarodno licenco.