Prostorska razporeditev turističnih virov v narodnem parku Drina

  • Senada Nezirović Univerza v Sarajevu, Naravoslovno-matematična fakulteta, Oddelek za geografijo; Sarajevo, Bosna and Hercegovina https://orcid.org/0000-0001-9643-9891
  • Belma Avdić Univerza v Sarajevu, Naravoslovno-matematična fakulteta, Oddelek za geografijo; Sarajevo, Bosna and Hercegovina
Ključne besede: Narodni park Drina, turizem, turistični viri, turistična ponudba

Povzetek

Naravne značilnosti zaščitenih območij ponujajo takšne atrakcije, ki so v mnogih državah postale okvir za razvoj turizma in rekreacije. Turizem v zaščitenih območjih promovira naravo in prispeva k dvigu ravni znanja in ekološke zavesti ter je pomemben za gospodarstvo in zaposlovanje lokalnega prebivalstva. Cilj tega članka je identifikacija in valorizacija turističnih virov v Narodnem parku Drina. Najpomembnejša gospodarska dejavnost v Narodnem parku Drina, ki bi se morala razvijati in izboljševati v naslednjem obdobju, je turizem kot glavni gonilnik razvoja. Zato je fokus tega dela na predlogih za izboljšanje obstoječih in iskanje novih turističnih objektov v Narodnem parku Drina, z namenom obogatitve turistične ponudbe. Zaradi tega so bile analizirane možnosti gradnje izobraževalnih, kolesarskih in pohodniških poti, kot tudi ustrezna promocija in zaščita kulturne in zgodovinske dediščine, ki bi bila samooskrbna, omogočajoč uporabo takšnih objektov in lokacij kot novih virov za razvoj turizma. Ta članek opisuje koncept zaščite in cilje upravljanja, kot tudi prednosti in slabosti, ki jih je potrebno v prihodnosti izboljšati in ki zmanjšujejo konkurenčnost Narodnega parka Drina.

Prenosi

Podatki o prenosih še niso na voljo.

Biografije avtorja

Senada Nezirović, Univerza v Sarajevu, Naravoslovno-matematična fakulteta, Oddelek za geografijo; Sarajevo, Bosna and Hercegovina

E-naslov: senadanezirovic@yahoo.com

Belma Avdić, Univerza v Sarajevu, Naravoslovno-matematična fakulteta, Oddelek za geografijo; Sarajevo, Bosna and Hercegovina

E-naslov: belma-avdic@outlook.com

Literatura

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 2014: Rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine.

Arhiva opštine Srebrenica, 2018: Odjeljenje za društvene djelatnosti.

Arhiva opštine Srebrenica, 2017: Odjeljenje za društvene djelatnosti.

Arhiva privredne komore Tuzlanske regije, 1986: Tuzla.

Enciklopedija Jugoslavije, 1983: Separat SR Bosna i Hercegovina, Jugoslovenski

Leksikografski Zavod, Zagreb.

Nezirović S, 2008: Turistički potencijali Srebrenice, monografija, Opština Srebrenica, Srebrenica.

Nezirović, S. 2012: Prirodno-geografske i društveno-geografske determinante turističko-geografskog razvoja sjeveroistočne Bosne, doktorska disertacija obranjena 27.11.2012. godine, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo.

Nezirović S, 2018: Turistički resursi regije Sjeveroistočna Bosna, univerzitetska naučna monografija, PMF, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo.

Pedološki tumači 1981-1984: Šipad IRC, Sarajevo, str. 1 - 20.

Posebno lovište Sušica, Lovnaosnova, 2005-2015: Srebrenica.

Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, 2015: Studija za proglašenje Nacionalnog parka Drina, Banja Luka.

Općine Srebrenica, 2018: Služba za urbanizam i stambeno-komunalne poslove, Srebrenica.

Općine Srebrenica, 2019: Služba za informisanje, kabinet načelnika općine Srebrenica.

Opština Srebrenica, 2017: Strategija razvoja opštine Srebrenica, 2018-2022, nacrt.

Objavljeno
2019-12-31
Kako citirati
Nezirović S., & Avdić B. (2019). Prostorska razporeditev turističnih virov v narodnem parku Drina. Revija Za Geografijo, 14(2), 23-38. https://doi.org/10.18690/rg.14.2.3644
Rubrike
Članki