Sklepanje o pomenu leksemov pri razumevanju sorodnih jezikov: metajezikovne strategije hrvaških govorcev

Authors

  • Maša Plešković
  • Mihaela Matešić

DOI:

https://doi.org/10.18690/scn.19.2.%25p.2026

Keywords:

lexicon, South Slavic languages, reception (comprehension), communicative competence

Abstract

The aim of the article is to examine how well young Croatian speakers understand lexemes from neighbouring and also related standard languages, namely Bosnian, Montenegrin and Serbian, and which metalinguistic strategies they use to infer their meanings. The results show limited knowledge in differentiating individual vocabularies, and the use of various strategies of lexical inferencing, including reliance on formal similarity, false etymologising, “Croatisation”, semantic transfer or expansion, retrieving semantically inadequate lexemes from a pool of typically distinctive lexemes, as well as listing hypernyms, pseudolexemes and arbitrary solutions.

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

  • Maša Plešković

    Maša Plešković, Univerza na Reki, Filozofska fakulteta

  • Mihaela Matešić

    Mihaela Matešić, Univerza na Reki, Filozofska fakulteta

References

Lada BADURINA, Ivo PRANJKOVIĆ, Josip SILIĆ (ur.), 2009: Jezični varijeteti i nacionalni identiteti: Prilozi proučavanju standardnih jezika utemeljenih na štokavštini. Zagreb: Disput.

Lada BADURINA, Mihaela MATEŠIĆ, 2010a: Ortoepija i ortografska načela (na primjeru hrvatske i srpske ortografske norme). Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika. Ur. Branko Tošović, Arno Wonisch. Graz–Zagreb: Institut für Slavistik der Karl Franzensens Universität Graz. 57–73.

Lada BADURINA, Mihaela MATEŠIĆ, 2010b: Usporedba koncepcija pravopisnih rječnika hrvatskoga, bosanskoga/bošnjačkoga i srpskoga jezika. Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika. Ur. Branko Tošović, Arno Wonisch. Graz–Zagreb: Institut für Slavistik der Karl Franzensens Universität Graz. 75–86.

Branka BARIĆ, 2011: Razumljivost kao kriterij pri utvrđivanju jezičnoga identiteta. Kroatologija 2, 1–20.

Branimir BELAJ, 2005: O nekim aktualnim problemima pravopisne i leksičke norme u hrvatskom jeziku. Norma i kodifikacija crnogorskog jezika. Ur. Vojislav Nikčević. Cetinje: Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje. 319–335.

Julije BENEŠIĆ, 1937: Gramatyka języka chorwackiego czyli serbskiego. Warszawa: Instytut wydawniczy „Bibljoteka Polska“.

Vladimir BRODNJAK, 1991: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Zagreb: Školske novine.

Ranko BUGARSKI, 2010: Multiple language identities in Southeastern Europe (with a focus on Serbo-Croatian). Europe–Evropa: Cross-cultural Dialogues between the West, Russia, and Southeastern Europe. ( Studia M ultiethnica U psaliensia, 18). Ur. Maija Könönen and Juhani Nuorluoto. Uppsala: Acta Universitatis Upsaliensis. 34–49.

Ranko BUGARSKI, 2018: Govorite li zajednički? Beograd: Biblioteka XX vek.

Fran: slovarji Inštituta za slovenski jezik Frana Ramovša ZRC SAZU. Različica 13.0, 2025. Ljubljana: Inštitut za slovenski jezik Frana Ramovša ZRC SAZU. www.fran.si (22. 9. 2026).

Jelena GOLUBOVIĆ, Nikolina SOKOLIĆ, 2013: Their language sounds aggressive: a matched guise study with Serbian and Croatian. Phonetics in Europe. Perception and Production. Ur. Renee van Bezooijen, Charlotte Gooskens. Frankfurt am Main: Peter Lang Edition. 35–57.

Jagoda GRANIĆ, 2010: Gramatemi kao distinktivna obilježja bosanskog/bošnjačkog, hrvatskog i srpskog jezika. Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika. Ur. Branko Tošović, Arno Wonisch. Graz–Zagreb: Institut für Slavistik der Karl Franzens Universität Graz. 389–400.

Domagoj GREČL, 1998: „Posthumno“ i pučka etimologija. Jezik 46/1, 24–25. https://hrcak.srce.hr/222296 (22. 9. 2026).

Robert D. GREENBERG, 2005: Identitet na Balkanu. Raspad srpsko-hrvatskoga. Zagreb: Srednja Europa.

Petar GUBERINA, Kruno KRSTIĆ, 1940: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika. Zagreb: Matica hrvatska.

Milvia GULEŠIĆ, 2003: Srodnost dvaju jezičnih sustava – prednost ili/i nedostatak u usvajanju jezika. Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici. Zagreb, Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Graftrade. 289–302.

Milvia GULEŠIĆ MACHATA, Zrinka JELASKA, 2010: Inojezični hrvatski i drugi slavenski jezici. Riječki filološki dani – zbornik radova 8. Ur. Lada Badurina, Danijela Bačić-Karković. Rijeka: Filozofski fakultet. 695–716.

Hrvatski jezični portal. https://hjp.znanje.hr/ (22. 9. 2026).

Damir HORGA, Vesna POŽGAJ-HADŽI, Marko LIKER, 2010: Fonetski opis segmentalne razine hrvatskoga jezika i sposobnost hrvatskih govornika u slušanom razlikovanju bošnjačkog, hrvatskog i srpskog govora. Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika. Ur. Branko Tošović, Arno Wonisch. Graz–Zagreb: Institut für Slavistik der Karl Franzens Universität Graz. 243–256.

Damir HORGA, Vesna POŽGAJ-HADŽI, Ines ŠAFARIĆ, 2010: Fonetsko-fonološke razlike govora u beogradskom, sarajevskom i zagrebačkom televizijskom dnevniku. Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika. Ur. B ranko Tošović, Arno Wonisch. Graz–Zagreb: Institut für Slavistik der Karl Franzens Universität Graz. 257–269.

Kirsten HAASTRUP, 1991: Lexical inferencing procedures or talking about words. Tübingen: Gunter Narr.

Zrinka JELASKA, 2020: Složenost prepoznavanja srodnih riječi. Hiniz – hrvatski inojezični / Croatian as L2. Zagreb, Klagenfurt: Hrvatsko filozofsko društvo, Institut für Slawistik der Alpen-Adria-Universität Klagenfurt. 41–70.

Zrinka JELASKA, Gordana HRŽICA, 2002: Poteškoće u učenju srodnih jezika: prevođenje sa srpskoga na hrvatski. Jezik 49/3, 91–104.

Zrinka JELASKA, Gordana HRŽICA, 2005: Utjecaj srodnih jezika: hrvatski i srpski. Hrvatski kao drugi i strani jezik. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 284–297.

Zenaida KARAVDIĆ, 2017: Kako prepoznati bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski standardni jezik? Bosniaca 22, 34–46.

Blaženka MARTINOVIĆ, 2010: Akcenatske razlike između hrvatskoga i srpskoga standardnog jezika. Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika. Ur. Branko Tošović, Arno Wonisch. Graz, Zagreb: Institut für Slavistik der Karl Franzens Universität Graz. 291–310.

Mihaela MATEŠIĆ, Maša PLEŠKOVIĆ, 2026: O receptivnoj višejezičnosti generacije „Z“. Od riječi do svjetova: Terminologija, prevođenje i višejezičnost u digitalnom okruženju: Zbornik radova u čast prof. Borisu Pritchardu. Ur. Mirjana Borucinsky, Jana Kegalj, Sandra Tominac Coslovich. Rijeka: University of Rijeka, Faculty of Maritime Studies.

Anita PETI-STANTIĆ (ur.), 2008: Identitet jezika jezikom izrečen: Zbornik rasprava s okruglog stola o knjizi Roberta D. Greenberga Jezik i identitet na Balkanu. Zagreb: Srednja Europa.

Anita PETI-STANTIĆ, 2014: Veliki suvremeni slovensko-hrvatski i hrvatsko-slovenski rječnik. Zagreb: Mozaik knjiga.

Maša PLEŠKOVIĆ, Mihaela MATEŠIĆ, 2025: Stavovi mladih u Hrvatskoj prema susjednim standardnim jezicima. Govoriti, razumeti, delovati: vpogled v uporabno jezikoslovje. Ur. Tatjana Balažic Bulc, Vojko Gorjanc. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani. 159–177. DOI 10.4312/9789612976743

Vesna POŽGAJ-HADŽI, 2012: Izazovi kontrastivne lingvistike / Izzivi kontrastivnega jezikoslovja. Ljubljana: Filozofska fakulteta.

Vesna POŽGAJ-HADŽI (ur.), 2013: Jezik između lingvistike i politike. Beograd: Biblioteka XX vek. 37–65.

Vesna POŽGAJ-HADŽI, Tatjana BALAŽIC BULC, 2004: Hrvatski jezik, Srpski jezik, Vodič za polaganje ispita na visokoj razini. Ljubljana: Oddelek za slavistiko Filozofske fakultete u Ljubljani.

Vesna POŽGAJ-HADŽI, Tatjana BALAŽIC BULC, 2022: Formiranje jezika i njegovo rastakanje: od srpskohrvatskoga do hrvatskoga, srpskoga, bosanskoga i crnogorskoga. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani.

Vesna POŽGAJ-HADŽI, Tatjana BALAŽIC BULC, Vojko GORJANC (ur.), 2009: Med politiko in stvarnostjo: jezikovna situacija v novonastalih državah bivše Jugoslavije. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani.

Ivo PRANJKOVIĆ, 2001: The Croatian standard language and the Serbian standard language. International Journal of the Sociology of Language 147, 31–50. DOI 10.1515/ijsl.2001.004

Ivo PRANJKOVIĆ, 2010: O aktualnome sociolingvističkom i lingvopolitičkom statusu standardnih jezika na novoštokavskoj osnovici. Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika. Ur. B ranko Tošović, Arno Wonisch. Graz, Zagreb: Institut für Slavistik der Karl Franzens Universität Graz. 49–51.

Rječnik suvremenoga hrvatskoga standardnog jezika (VRH). Zagreb: Školska knjiga, 2015.

Marko SAMARDŽIJA, 2015: Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik. Zagreb: Matica hrvatska.

Josip SILIĆ, 2010: Fonetsko-fonološke i ortografsko-ortoepske razlike između bosanskoga (bošnjačkoga), hrvatskoga i srpskoga jezika. Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika. Ur. Branko Tošović, Arno Wonisch. Graz, Zagreb: Institut für Slavistik der Karl Franzens Universität Graz. 87–95.

Lucija ŠIMIČIĆ, Anita SUJOLDŽIĆ, 2004: Cultural Implications of Attitudes and Evaluative Reactions Toward Dialect Variation in Croatian Youth. Coll. Antropol. 28/1, 97–107.

Branko TOŠOVIĆ, Arno WONISCH (ur.), 2010: Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika. Graz, Zagreb: Institut für Slavistik der Karl Franzens Universität Graz.

Gordana VAROŠANEC ŠKARIĆ, Iva BAŠIĆ, 2022: Mjere ritmiciteta u usporedbi hrvatskoga, bosanskoga i srpskoga jezika. Istraživanja govora (knjiga sažetaka). Ur. Arnalda Dobrić, Marko Liker. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo. 88–89.

Gordana VAROŠANEC ŠKARIĆ, Iva BAŠIĆ, 2024: „Bazvuka“ – zvučna baza govora izvornih govornika hrvatskoga jezika i srodnih jezika. Istraživanja fonetike i fonologije slavenskih jezika: Zbornik radova Konferencije Komisije za fonetiku i fonologiju slavenskih jezika Međunarodnoga slavističkog komiteta u Zagrebu 2021. Ur. I nes Carović, Damir Horga. Zagreb, Varšava, Ljubljana: FF Press; Filozofski fakultet u Zagrebu; Polska Akademia Nauk (PAN); Instytut Slawistyki, Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta. 167–187.

Published

13.11.2026

Data Availability Statement

Članak se temelji na podacima koji su u cijelosti predstavljeni i obrađeni u tekstu rada, stoga njihovo dodatno arhiviranje nije potrebno.

How to Cite

Plešković, M., & Matešić, M. (2026). Sklepanje o pomenu leksemov pri razumevanju sorodnih jezikov: metajezikovne strategije hrvaških govorcev. Slavia Centralis, 19(2). https://doi.org/10.18690/scn.19.2.%p.2026

Most read articles by the same author(s)