Analiza zagotavljanja centralnih funkcij naselij v Zahodni Hercegovini
Povzetek
Zagotavljanje naselja s centralnimi funkcijami spodbuja in ustvarja prostorske in socialne odnose ter procese v določenem prostoru in populaciji. Članek analizira zagotavljanje centralnih funkcij naselij v Zahodnem hercegovskem kantonu. Centralnost naselja je bila določena na podlagi osnovnih skupin centralnih funkcij: uprava, izobraževanje, zdravstvo, oskrba, finančne storitve, pošta in telekomunikacije. Po zbranih in obdelanih podatkih so bila naselja razvrščena v 4 kategorije naselij glede na prisotnost določenih funkcij; naselja brez centralnosti, naselja z nezadostno centralnostjo ter naselja 3. in 2. reda centralnosti. Raziskava je potekala septembra 2022, uporabljen je bil model, ki temelji na kvantitativnem postopku ocenjevanja centralnosti naselja.
Prenosi
Literatura
Bećirović, A., Kudumovic Dostovic, F. (2022). Educational Function as a Factor in Creating the Gravity Area of the city of Tuzla. Journal for Geography, 17(1), 7-20. https://doi.org/10.18690/rg.17.1.2938
Census of population, households and apartments in BIH 2013, The Population census in Bosnia and Herzegovina 2013., Sarajevo, 2017.
Crkvenčić, I. (1971). Prilog poznavanju funkcionalnog obilježja naselja središnje Hrvatske. Hrvatski geografski glasnik, (1), 33-34. https://hrcak.srce.hr/55980
Dragić, N, Njegač, D., Šulc, I. (2018). Opskrbljenost centralnim funkcijama stanovništva novigradskog kraja. Hrvatski geografski glasnik, 80(2), 55-81. https://doi.org/10.21861/HGG.2018.80.02.03
Galić, J. (2015). Demografski problemi Zapadnohercegovačke županije i njihov uticaj na morfološko-funkcionalne promene naselja. Disertacija. Univerzitet u Novom Sadu, Prirodnomatematički fakultet. https://nardus.mnp.gov.rs
Glamuzina, M., Glamuzina, N. (1998). Problem centralnog naselja u općini Gradac. Geoadria, 3(1), 57-65. https://doi.org/10.15291/geoadria.46
King, L. J. (1985). Central Place Theory. Reprint. Edited by Grant Ian Thrall. WVU Research Repository, 2020. https://researchrepository.wvu.edu/rri-web-book/8/
Laci, S. (1979). Centralna naselja Međimurja. Acta Geographica Croatica, 14(1), 19-39. https://hrcak.srce.hr/142529
Lukić, A. (2012). Mozaik izvan grada – tipologija ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske. Meridijani, Samobor.
Malić, A. (1981). Centralne funkcije i prometne veze naselja središnje Hrvatske, Geografsko društvo Hrvatske, Zagreb.
Marinković, V. (2018). Identifikacija prostorno-razvojnih trendova hrvatskih otoka analizom opremljenosti naselja centralnim funkcijama. Sociologija i prostor, 56(1 (210)), 3-34. https://doi.org/10.5673/sip.56.1.1
Njegač, D. (1999). Funkcionalna diferencijacija naselja i centralnomjesna organizacija Hrvatskog zagorja. Hrvatski geografski glasnik 61(1), 25-36. https://hrcak.srce.hr/63925
Putica Džajić, J. (2020). Sociogeografska transformacija ruralnog prostora Županije Zapadnohercegovačke od sredine XX. stoljeća. Disertacija. Sveučilište u Zadru, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:085162
Radeljak-Kaufmann, P. (2015). Opremljenost centralnim funkcijama naselja Dalmacije. Godišnjak Titius, 8(8), 83-101. https://hrcak.srce.hr/155552
Rogić, V. (1962). Fizionomska i funkcionalna regionalizacija Hrvatske, Zbornik VI. kongresa geografa FLRJ, Ljubljana.
Šimunović, V. (1997). Hijerarhija centralnih naselja Zapadne Hercegovine. Acta Geographica Croatica. 32(1), 125-144. https://hrcak.srce.hr/84629
Vresk, M. (1986). Neki pokazatelji funkcionalno-prostorne strukture Zagreba. Acta Geographica Croatica, 21(1), 45-53. https://hrcak.srce.hr/99087
Copyright (c) 2023 Jelena Putica Džajić, Danijela Madžar
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva 4.0 mednarodno licenco.