Varstvo narave v Bosni in Hercegovini: stanje in perspektive
Povzetek
Bosno in Hercegovino odlikuje edinstven mozaik z visoko stopnjo biotske raznovrstnosti. Vendar sedanje razvojne dejavnosti in pobude za gradnjo novih jezov skupaj z dejavnostmi v gozdarskem sektorju po vsej državi poudarjajo potrebo po vzpostavitvi novih zavarovanih območij v vseh glavnih tipih ekosistemov, ki morajo biti ekološko vitalna in učinkovito upravljana. Pregled zgodovine zavarovanih območij in razvoja uprave v Bosni in Hercegovini je koristen prispevek k analizi. Vendar so podatki o trenutnem stanju in velikosti zavarovanih območij v državi nejasni in netočni. Rezultati analize so pokazali, da je Bosni in Hercegovini kljub zelo visoki stopnji biotske raznovrstnosti uspelo določiti le 2,6 % svojega ozemlja kot zavarovana območja, kar je daleč pod regionalno in evropsko ravnjo. Pomanjkanje sistema zavarovanih območij je ena glavnih neposrednih groženj ohranjanju biotske raznovrstnosti. Glavni cilj vzpostavitve mreže zavarovanih območij v Bosni in Hercegovini je zagotoviti ohranjanje dragocenih naravnih območij, ki vsebujejo predstavnike vseh glavnih tipov ekosistemov, ki jih je mogoče najti v državi. Le na ta način je mogoče doseči trajnostno ohranjanje biotske raznovrstnosti.
Prenosi
Literatura
Chape, S., Spalding M., Jenkins, M. (Eds) 2008: The World's Protected Areas: Status, Values and Prospects in the 21st Century. University of California Press. Barkley and Los Angeles.
Čičić, S. and Pamić, J. (eds.) 1977: Geology of Bosnia and Herzegovina. Book 3: Cenozoic periods. Geoinženjering. Sarajevo. In Bosnian.
Čičić, S. and Pamić, J. 1979: Geology of Bosnia and Herzegovina. Book 1: Paleozoic periods. Geoinženjering. Sarajevo. In Bosnian.
Dalmatin, M., Drešković N., Đug, S. 2008: Protected areas in Bosnia and Herzegovina. Čapljina: Ekološka udruga „Lijepa naša“. In Bosnian.
Delić, A., Kučinić, M., Marić, D., Bučar, M. 2005: New data about the distribution of Phoxinellus alepidotus (Heckel, 1843) and Aulopyge huegelii (Heckel, 1841). Nat. Croat. Vol. 14. no 4. 351-355.
Draft of the Spatial plan of Bosnia and Herzegovina for the period 1981–2000.
Drešković, N. 2004: Climate of Sarajevo. MSc Thesis. University of Sarajevo, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. In Bosnian. English summary.
Drešković, N., Đug, S. 2006: Establishment of Protected Natural Areas in Canton Sarajevo and Possibilities for their Ecoturism Valuation. Annales Ser. Hist. Sociol. 16.1. pp 1-14.
Đug, S. and Drešković, N. 2005: Management plan for Nature monument Prokosko lake. NGO Greenway Sarajevo. Sarajevo. In Bosnian.
Đug, S. 2005: Biodiversity and conservation of vegetation of subalpine belt on Mt. Vranica, PhD Thesis, University of Sarajevo. Sarajevo. In Bosnian. English summary.
Đug, S., Drešković, N., Hamzić, A. 2008: Natural Heritage of the Sarajevo Canton. Monography. Arch Design. Sarajevo. In Bosnian.
Faculty of Agriculture Sarajevo 2006: CORINE Land Cover 2006 Project in Bosnia and Herzegovina. Faculty of Africulture, Sarajevo.
Federal Ministry for the Physical Planning 2009: Draft of the Spatial Plan of the Federation of Bosnia and Herzegovina for the period 2010-2025.
Fukarek, P. 1970: Forest communities of pristine forest reserve Perućica in Bosnia. In: Simpozijum južnoevropske prašume i visokoplaninska vegetacija istočnoalpsko-dinarskog prostora. Akademija nauka i umjestnosti Bosne i Hercegovine. Posebna izdanja . Knjiga XV. In Bosnian.
Hamzić, A., Lelo, S. 2009: The third revision of the systematics of fish of Bosnia and Herzegovina. In: Lelo, S. (ed.) The Fauna of Bosnia and Herzegovina – Biosystematical overview. 4-5. Izmjenjeno i dopunjeno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš. Kanton Sarajevo, pp: 471-482. In Bosnian.
Kadić J., Marković B. 2006: Protected areas in the Phisical plan of Republic of Srpska RS 2001-2015. Naučna konferencija: Gazdovanje šumskim ekosistemima nacionalnih parkova i drugih zaštićenih područja, Zbornik radova. str. 305-312. In Serbian.
Lakušić, R. 1981: Climatogenous ecosystems of Bosnia and Herzegovina. Geografski pregled, 25. Sarajevo, pp 41-69. In Bosnian.
Lelo, S. 2009: Summary for the fifth revision of the fauna of Bosnia and Herzegovina. In: Lelo, S. (ed.) The Fauna of Bosnia and Herzegovina – Biosystematical overview. 4-5. Izmjenjeno i dopunjeno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš. Kanton Sarajevo, pp: 507-510. In Bosnian.
Ljubojević, S. and Marčeta, D. 2007: The level of forest exploitation in protected areas of Republic of Srpska. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Br. 7, str. 23-50. In Serbian.
NEAP BiH Directorate 2003: National Environmental Action Plan for Bosnia and Herzegovina. NEAP Directorate. Sarajevo.
Mrak, I. 2008: Small Size Protected Areas – Development Potentials of Slovenia. Hrvatski geografski glasnik 70/1, 5-23. https://doi.org/10.21861/hgg.2008.70.01.01
Piščević, N. 2009: Metodologija brze procene i prioritizacija upravljanja zaštićenim područjima (RAPPAM). Ministry for Environmental Protection and Physical Planning of Republic of Serbia and Mediterranean programme of WWF.
Resulović, H. and Čustović, H. 2002: Pedology. General part. University of Sarajevo. Sarajevo. In Bosnian.
Šilić, Č. 1984: Endemic plants. Svjetlost. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Sarajevo. In Bosnian.
Šoljan, D., Muratović, E., Abadžić, S. 2009: Plants of the mountains of Bosnia and Herzegovina. TKD Šahinpašić. Sarajevo.
Urbanistic Institute of Republic of Srpska 2008: Physical plan of Republic of Srpska until 2015. Banja Luka. In Serbian.
World Wildlife Fund 2000: Terrestrial Ecoregions of the World. Gland: The World Wildlife Fund.
Copyright (c) 2012 Samir Đug, Nusret Drešković
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva 4.0 mednarodno licenco.