Čiji je kaj? Narječje između prihvaćanja i odbijanja
Povzetek
ČIGAV JE KAJ? NAREČJE MED SPREJETJEM IN ZAVRNITVIJO
Namen prispevka je predstaviti nekaj vidikov hrvaškega kajkavskega narečja. Prvi vidik se nanaša na njegov zgodovinski prikaz: kako je njegova polifunkcionalna knjižna različica v obdobju oblikovanja hrvaškega naroda in standardizacije jezika marginalizirana v prid druge knjižne različice. Glede na izide njegove marginalizacije avtor zaznava izgubo jezikovne in regionalne zavesti, jezikovnega ponosa in jezikovnega prestiža ter posledično neugoden sociolingvistični status kajkavskega narečja. Drugi vidik obravnava njegove trenutne možnosti: morebitno uvajanje v šole v obliki fakultativnega pouka ali izvenšolske dejavnosti. Tako bi se sociolingvistični status kajkavskega narečja v izobraževalnem kontekstu povečal, zagotovljen bi bil tudi pozitiven odnos do njega, kar je bistveno zaradi trenutno zelo negativnega odnosa tako s strani naravnih govorcev kot tudi tistih, ki niso naravni govorci tega narečja.
Prenosi
Literatura
Đuro BLAŽEKA, 2003: Usvajanje gramatičkih kategorija pomoću učenikova zavičajnoga idioma. Dijete i jezik danas. Učitelj hrvatskoga jezika i učitelj stranoga jezika za učenike mlađe školske dobi. Zbornik radova s međunarodnoga stručnoga i znanstvenoga skupa. Ur. Irena Vodopija. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Visoka učiteljska škola u Osijeku. 108–118.
– –, 2006: Primjena razlikovne gramatike u osnovnoj školi. Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju. Zbornik radova s okruglih stolova (znanstvenih kolokvija i skupova) u Krapini 2002.–2006. Ur. Nikola Capar, Alojz Jembrih, Vladimir Poljanec. Zabok: Hrvatska udruga Muži zagorskog srca. 207–210.
Nikola CAPAR, Alojz JEMBRIH, Vladimir POLJANEC, ur., 2006: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju: zbornik radova s Okruglih stolova (znanstvenih kolokvija i skupova) u Krapini 2002.–2006. Zabok: Hrvatska udruga Muži zagorskog srca.
David CRYSTAL, 2000: Language death. Cambridge: Cambridge University Press.
Nancy C. DORIAN, 1998: Western Language Ideologies and Small-Language Prospects. Endangered Languages: Language Loss and Community Response. Eds. L. A. Grenoble, L. J. Whaley. Cambridge: Cambridge University Press. 3–21.
Alwin FILL, Peter MÜHLHÄUSLER (ur.), 2001: The Ecolinguistics Reader. Language, Ecology and Environment. London-New York: Continuum.
Howard GILES, Richard Y. BOURHIS, Donald M. TAYLOR, 1977: Towards a theory of language in ethnic group relations. Language, Ethnicity and Intergroup Relations. Ed. Howard Giles. London: Academic Press. 307–348.
Howard GILES, Nikolas COUPLAND, 1991: Accommodating language. Language: Contexts and Consequences. Pacific Grove, CA: Brooks/Cole Publishing Company. 60–93.
Howard GILES, Nikolas COUPLAND, Justine COUPLAND, 1991: Accommodation theory: Communication, context, and consequence. Contexts of accommodation: Developments in applied sociolinguistics. Ur. Howard Giles, Justine Coupland, Nikolas Coupland. New York: Cambridge University Press. 1–68.
Stjepan HRANJEC (ur.), 2000: Kajkavsko narječje i književnost u nastavi. Zbornik radova sa stručno-znanstvenih skupova u Čakovcu 1996.–2000. Čakovec: Visoka učiteljska škola Čakovec.
Alojz JEMBRIH (ur.), 2011a: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju. Zbornik radova sa znanstvenih skupova u Krapini 2007.–2009. Zabok: Hrvatska udruga Muži zagorskog srca.
– – (ur.), 2011b: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju. Zbornik radova sa znanstvenih skupova Krapina 2010. i 2011. godine. Zabok: Hrvatska udruga Muži zagorskog srca.
Dunja JUTRONIĆ, 2010: Spliski govor. Split: Naklada Bošković.
Damir KALOGJERA, 2003: Bilješke o dijalektu u društvu i u nastavi jezika. Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II: teorijska razmatranja, primjena. Ur. Dunja Pavličević-Franić, Melita Kovačević. Zagreb: Naklada Slap. 171–179.
– –, 2013: Dijalekatske promjene i standardni jezici u nekoliko europskih zemalja. Jezik kao informacija. Ur. Anita Peti-Stantić, Mateusz-Milan Stanojević. Zagreb: Srednja Europa-HDPL. 61–71.
Mate KAPOVIĆ, 2004: Jezični utjecaj velikih gradova. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 30, 97–105.
– –, 2006: Dijalekti, standard i sociolingvistički aktivizam. Jezik i mediji – jedan jezik: više svjetova. Ur. Jagoda Granić. Zagreb-Split: HDPL. 375–383.
Radoslav KATIČIĆ, 2010: Srpski jezik nije štokavski. Vijenac 427. http://www.matica.hr/vijenac/427/Srpski%20jezik%20nije%20%C5%A1tokavski/ (20. 6. 2014).
Miroslav KRLEŽA, 1973: Balade Petrice Kerempuha. Sarajevo: »Oslobođenje«.
Barbara KRYŻAN-STANOJEVIĆ, 2007: Ekolingvistika u obrani jezičnog identiteta. Jezik i mediji – jedan jezik: više svjetova. Ur. Jagoda Granić. Zagreb-Split: HDPL. 299–307.
Rosina LIPPI-GREEN, 2012: English with an Accent: Language, Ideology, and Discrimination in the United States. New York, NY: Routledge.
Mijo LONČARIĆ, 1996: Kajkavsko narječje. Zagreb: Školska knjiga.
Ranko MATASOVIĆ, 2011: Jezična raznolikost svijeta. Podrijetlo, razvitak, izgledi. Zagreb: Algoritam.
James MILROY, 2001: Language ideologies and the consequences of standardization. Journal of Sociolinguistics 5/4, 530–555.
Krunoslav PUŠKAR, 2015: Čiji je kaj? Istraživanje stavova o kajkavštini. Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja. Ur. Sanda Lucija Udier, Kristina Cergol Kovačević. Zagreb: srednja europa, HDPL. 329–348.
Joža SKOK, 2006: Je li moguća i da li nam je potrebna standardizacija kajkavskoga jezika. Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju. Zbornik radova s okruglih stolova (znanstvenih kolokvija i skupova) u Krapini 2002.–2006. Ur. Nikola Capar, Alojz Jembrih, Vladimir Poljanec. Zabok: Hrvatska udruga Muži zagorskog srca. 156–163.
Ivo ŠKARIĆ, 1988: U potrazi za izgubljenim govorom. Zagreb: Školska knjiga.
Stjepko TEŽAK, 1980: Gramatika u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga.
– –, 1997: Dijalekti i književni jezik. Hrvatski dijalektološki zbornik 10, 9–26.
Peter TRUDGILL, 1999: Standard English: What it isnʼt. Standard English: The Widening Debate. Eds. Tony Bex, Richard J. Watts. London, New York: Routledge. 117–128.
Ivo ŽANIĆ, 2007: Hrvatski na uvjetnoj slobodi. Jezik, identitet i politika između Jugoslavije i Europe. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
– –, 2009: Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci? O sociolingvistici animiranih filmova. Zagreb: Algoritam.
– –, 2010: Hrvatski jezik danas (Od povijesne tronarječnosti do trokuta standard – Zagreb – Dalmacija). Povijest hrvatskoga jezika / Književne prakse sedamdesetih. Zbornik radova 38. seminara Zagrebačke slavističke škole. Ur. Krešimir Mićanović. Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola. 103–122.
Copyright (c) 2015 Univerzitetna založba Univerze v Mariboru
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva-Nekomercialno 4.0 mednarodno licenco.
Avtorske pravice
Avtorji sprejetih prispevkov ohranijo avtorske pravice svojega besedila, obenem pa uredništvu revije Slavia Centralis priznavajo pravico do elektronske distribucije prispevka. Avtorji lahko svoje besedilo (v natisnjeni ali elektronski verziji) ponovno objavijo zgolj ob navedbi prvotne objave v reviji Slavia Centralis. Avtorji lahko objavljeno besedilo dodajo tudi na osebno spletno stran, oddelčno spletno stran ali na institucionalne repozitorije.
Plagiatorstvo
Slavia Centralis je nekomercialna in prosto dostopna mednarodna znanstvena revija. Kot taka je zavezana etičnim načelom glede zaupnosti, izvirnosti in intelektualne poštenosti. Kršenje avtorskih pravic in plagiatorstvo obravnava zelo resno, zaradi česar z ustrezno programsko opremo preverja morebitno podobnost z vsebino drugih besedil.
Avtorji morajo upoštevati naslednje:
Predloženo besedilo mora biti izviren znanstveni članek. Vsi viri morajo biti korektno navedeni. Besedilo ne sme biti istočasno predloženo uredniški presoji drugih publikacij.
Za vključeno gradivo (citati, ilustracije, tabele ipd.) je treba pridobiti ustrezna dovoljenja, ki izhajajo iz avtorskih pravic.
Objava v reviji Slavia Centralia ne predvideva plačila.